• Search form

21.12.2019 | 22:34

VOĐENJE: Izgraditi ponovo - umetnici o arhitekturi

VOĐENJE: Izgraditi ponovo - umetnici o arhitekturi

Izgraditi ponovo: umetnici o arhitekturi, XIV UAD / Umetnost, arhitektura, dizajn; Galerija savremene umetnosti Pančevo, 21. novembar - 6. decembar 2019.

Izložba “Izgraditi ponovo: umetnici o arhitekturi” grupe autora iz regiona bivše Jugoslavije - 14. izdanje manifestacije Umetnost, arhitektura, dizajn Kulturnog centra Pančeva, predstavila je radove Radoša Antonijevića, Jasmine Cibic, Dušice Dražić, Milorada Mladenovića, Saše Tatić, Saše Tkačenka i Lane Stojićević, umetnika koji su fokusirani u radovima kako na revalorizaciju jugoslovenskog modernizma, tako i na graditeljske prakse koje nastaju u posleratnim i kriznim periodima tranzicije.

U vođenju kroz izložbu govore kustosi i selektori Sonja Jankov i Branislav Nikolić, urednica programa Galerije savremene umetnosti KC Pančeva Ivana Markez Filipović i arhitekta i umetnik Milorad Mladenović, jedan od učesnika.

Izložba je kroz različite medije prikazala šta se dešava sa arhitekturom kada je savremeni umetnici uključe u svoje prakse i postave je u nov diskurs.

Jasmina Cibic se u umetničkoj praksi, kako je navela Sonja Jankov u tekstu u katalogu izložbe, često okreće arhitektonskim objektima čija je primarna svrha bila da internacionalno prezentuju državu. Ona se, u stvari, okreće kriznim i ključnim momentima u istoriji jedne države, momentima kojima je arhitektura bila svedok i promenama kojih je bila pokazatelj. Tako paviljon za Expo 1929. u Barseloni istražuje u kontekstu proglašenja nove države te godine, paviljon za Expo 1967. u Montrealu posmatra kao deo većeg narativa o promociji nove države, a potom o njenom nestanku. U svojim interdisciplinarnim instalacijama, Jasmina Cibic adresira politizaciju arhitekture – kako u vremenu kada je sagrađena, tako i sada, kada je ilustracija političkih režima iz prošlosti, ukazujući da su sve države i nacionalni identiteti konstrukti koji nestaju, često nasilnim putem.

U radovima Saše Tkačenka posebno mesto zauzimaju izložbeni prostori koji imaju velik značaj u prezentaciji identiteta jedne države, kao što je to paviljon na Venecijanskom bijenalu, Muzej savremene umetnosti i nikad izgrađeni Muzej revolucije jugoslovenskih naroda i narodnosti na Novom Beogradu. Repliciranjem i re-lokacijom fragmenata ovih zdanja, Tkačenko daje nov pogled na istoriju arhitekture i istoriju onoga što je bilo predstavljeno tom arhitekturom. Aproprijacijom ovih zdanja u svoje radove, Tkačenko sintetiše različite diskurse i različite društveno-političke periode istorije.

Lana Stojićević se u umetničkoj praksi često okreće dominantnoj savremenoj arhitekturi koja je izgrađena samoinicijativno po ukusu naručitelja i često u sivoj zoni legalnosti. Nadogradnje u svim pravcima, fasade intenzivnih boja okićene oblinama gipsanih lavova, diznifikovane vile koje niču i ruše se sa svadbenim tortama, deo su njenog opusa kojim ukazuje na ekonomsku, identitetsku i duhovnu krizu društva.

Saša Tatić se u recentnim radovima fokusira na proces i tradiciju samoizgrađivanja kuće, kao i na funkcionalnost nedovršenih kuća na Balkanu. Balkanska kuća ima stabilan status i neupitan opstanak koji je nadživeo nekoliko Jugoslavija i Saša Tatić se, između ostalog, zalaže da nedovršena balkanska kuća dobije status spomenika kulture. U nemogućnosti da finansira išta više osim pravljenja iskopa za temelj kuće, u godinama u kojima je njen otac krenuo da gradi njihovu porodičnu kuću, Saša Tatić ovu akciju proglašava umetničkim činom, kao i stvaranje esencije balkanske kuće koju izlaže u okviru izložbe u Pančevu.

Dušica Dražić arhitekturi pristupa i kao istorijskom artefaktu, i kao osnovi za izgradnju zajednice, i kao višenamenskom skloništu, i kao alegoriji o istoriji prioriteta različitih evropskih gradova. U okviru svojih umetničkih radova, bila je korisnik, re-dizajner, utemeljitelj i arheolog arhitekture, koristeći arhitektonske elemente kao likovne elemente. Ti prividno stabilni elementi se konstantno menjaju kroz korišćenje i vreme, a svođenjem na njih, arhitektura postaje trag nečega što je bilo i više ne postoji, ali u isto vreme i konceptualni početak nečeg novog, još nedovršenog, punog potencijala. Metodološki, Dušica Dražić arhitekturi pristupa postupcima intervencije, izmeštanja ili reprodukcije, imajući u vidu (ne)mogućnost njenog kopiranja.

Milorad Mladenović arhitekturi pristupa kao arhitekta, umetnik i profesor, realizujući različite intervencije, a najčešće in situ instalacije. One su nekada od građevinskih libela i metara, nekada imaju formu tapeta, a nekada tehnikama arhitektonske prezentacije (makete, crteži) duplicira konkretne izložbene prostore. U njegovom radu kontekst biva transformisan u objekat percepcije i to upravo arhitektonski kontekst, to jest sam izložbeni prostor.

Citiranje arhitekture postaje dominantna stvaralačka strategija Radoša Antonijevića sa serijom skulptura-šatora koju započinje 2006. godine radom Šator Dečani. Antonijević citiranje arhitekture kombinuje sa citiranjem upotrebnih predmeta, stvarajući objekte koji se mogu posmatrati i kao specifični prototipi, to jest preliminarne verzije novih izuma koji su najbolji odgovor na potražnju ovog podneblja. Postupkom transpozicije elemenata različitih diskursa u diskurs savremene umetnosti, on stvara objekte koji su produkt i ogledalo društvene realnosti koja se menjala kroz ratove, u kojoj se prepliću različiti identiteti (balkanski, post-jugoslovenski, nacionalni, istočnoevropski, verski), navela je Sonja Jankov u tekstu za katalog izložbe.

_ _ _

Projekat VOĐENJE

Produkcija: SEEcult.org, 2019.

Urednice: Vesna Milosavljević i Slađana Petrović Varagić
Snimatelj i montažer: Sreten Vuković

Podrška: Ministarstvo kulture i informisanja Srbije

SEEcult.org realizuje projekat “Vođenje” od 2012. godine, u saradnji sa galerijama-izlagačkim prostorima, odnosno umetnicima i kustosima odabranih izložbi.

Svratite na vođenje kroz bogatu arhivu od više od 100 izložbi koje smo ovekovečili za sve koji su ih propustili, ali i za one koji nisu :)

(SEEcult.org)

 
  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i