Perićev Neboder za ptice u Rijeci
Muzej moderne i savremene umetnosti (MMSU) u Rijeci, nakon “Stoga sena” Ivana Kožarića, predstavlja novu umetničku intervenciju u javnom prostoru, a reč je o 11 metara visokom “Neboderu za ptice” beogradskog umetnika Vladimira Perića Talenta, koji je refleksija na novogradnju vođenu profitom, a ne kvalitetom stanovanja.
"Novogradnja u ugodnoj rezidencijalnoj četvrti. Vrhunski dizajn, elegantni i funkcionalni stanovi. Blizina mora. Dobrodošle sve ptice, nezavisno od vrste i bračnog statusa" – glasio bi oglas za kupovinu stana u "Neboderu za ptice" - skulpturi od drveta i metala sa 160 ptičjih "stanova", koja se prostire do 11 metara uvis, a niče unutar kompleksa Dvorane kulture "Joga u svakodnevnom životu" i Dharma hostela na Plumbumu.
Iako će neboder zaista poslužiti pticama, on nastaje kao umetnička intervencija Perića, u sklopu ciklusa “Izvrnuti džep” MMSU-a, koji je deo programa Rijeke - Evropske prestonice kulture 2020.
“Neboder za ptice”, koji će biti javno predstavljen 29. februara u podne, reflektuje tip gradnje u kojem stanuju mnogi Riječani. Njegova pozicija je, međutim, oprečna u odnosu na obližnji Vulkanov neboder, praznu staklenu ljušturu Tower centra, te dimnjak u Vulkanovom naselju. Pri gradnji su korišćeni materijali lokalnih preduzetnika koji su nakon propadanja fabrike "Vulkan" naselili područje tzv. Vulkanovog naselja. Održivost i stopljenost sa okolinom ogleda se i u odabranoj mikrolokaciji – ptice i pčele koje su za vreme aktivnog rada fabrike u velikom broju napustile područje, sada se vraćaju zbog ustrajnog rada na održavanju zelenih površina oko hostela Dharma.
Vladimir Perić Talent ideju o nastanku rada pojašnjava u svom duhovitom stilu: "Izgradnja nebodera za ptice ideja je mladog arhitekte koji na tavanu porodične kuće pronalazi staru, neiskorišćenu kućicu za ptice. Ne videvši svrhu ovakve neobičnosti, on zastareli koncept prilagođava savremenom kontekstu, u kojem humanizam, empatija ili uvažavanje individualnosti nisu preterano značajni pojmovi. Narativi koji oblikuju sisteme stanovanja ljudi, upravljeni profitom ili činjenicom da je važno smestiti što više ljudi u što manji prostor, bez obzira na adekvatnost takvog stanovanja i kvaliteta života, mladom arhitekti nisu strani. Tako on dolazi na genijalnu ideju izgradnje nebodera za ptice, nadajući se da će ovo postati globalna situacija i za stanovanje ptica, a da će sve zasluge, kako kroz slavu, tako i kroz novac, otići upravo njemu".
Perić je, inače, prvi “Neboder za ptice” izradio još 2003. godine, u okviru međunarodnog Simpozijuma umetnika u Austriji (XYZ Kunst aus Holz), održanog u sklopu fabrike za proizvodnju luksuznih kuća od drveta. Umetnici su imali na raspolaganju sve kapacitete fabrike - od materijala preko opreme do prostora za rad.
Perić je najpre, prema ornitološkim pravilima, projektovao jedan element - kućicu za ptice, a potom i čitav “Neboder”. Sačinjavalo ga je 160 kućica, a bio je visok sedam metara. Prvi ptičji parovi, i to senice, doselili su već iduće godine, a prema umetnikovim saznanjima, u neboderu se još uvek stanuje.
Vladimir Perić (1962) studirao je grafiku i fotografiju na Fakultetu primenjenih umjetnosti i dizajna u Beogradu. Od 1986. do 1996. izlagao je pod pseudonimom Talent, a od 1996. do 2006. kao član grupe Talent Factory. Od 2006. radi na projektu Muzej detinjstva. Njegov rad pluralističkog izraza pripada konceptualnoj umetnosti i prepoznatljiv je na raznim umetničkim poljima: u muzici, u vizuelnoj umetnosti – grafici i grafičkom dizajnu, fotografiji, te u likovnoj umetnosti u kojoj se izražava u formi instalacija, objekata i ready-made objekata.
Do sada je izlagao na šezdesetak samostalnih ti na više od 200 grupnih izložbi. Bio je predstavnik Srbije na 55. Bijenalu u Veneciji 2013. godine sa Milošem Tomićem, a predstavili su se izložbom “Nema ničega između nas”, čiji je komesar bila nezavisna kustoskinja Maja Ćirić.
U okviru otvaranja “Nebodera za ptice”, u prisustvu Perića, najavljen je i prigodan program u organizaciji Hostela Dharma i Dvorane kulture "Joga u svakodnevnom životu". Dan ranije, 28. februara u 17. 30 sati u Hostelu Dharma biće održane prezentacije i okrugli sto "Održivost u svakodnevnom životu" s brojnim učesnicima.
Hostel Dharma i Dvorana kulture “Joga u svakodnevnom životu“ partner su na izgradnji skulpture, dok kustoski tim MMSU-a, zaslužan za njeno postavljanje u Rijeci, čine Kora Girin, Nataša Šuković i Slaven Tolj.
(SEEcult.org)
