• Search form

28.01.2016 | 21:14

Novi naslovi u ediciji 100 slovenskih romana

Novi naslovi u ediciji 100 slovenskih romana

Edicija 100 slovenskih romana, čiji je srpski izdavač Arhipelag, dobila je dva nova naslova - roman slovenačkog pisca Vlada Žabota “Vučje noći”, u prevodu Ane Ristović, i roman jednog od najznačajnijih slovačkih pisaca druge polovine 20. veka Dušana Kužela “Lampa”, u prevodu Mihala Harpanja.

Poznat i kao novinar i pisac za decu, romansijer i pripovedač, Vlado Žabot (1958) jedan je od najpoznatijih savremenih slovenačkih proznih pisaca. Za roman “Vučje noći” dobio je Kresnikovu nagradu, najvažnije književno priznanje u Sloveniji, dok je za roman “Pastorala” dobio Prešernovu nagradu.

Roman “Vučje noći” doživeo je više izdanja u Sloveniji,  a objavljen je i u antologijskoj ediciji Slovenska zgodba (2004). Preveden je na ruski, nemački, poljski i makedonski jezik.

Smešten u malo međumursko mesto, “Vučje noći” ispituje slojeve vere, predrasuda, čuda, strahova, mistike i svakodnevnog u egzistencijalnoj drami običnih ljudi.

Roman “Vučje noći” baštini veliko nasleđe evropske književnosti. Služeći se elementima gotike, misterija, tematizovanjem đavola i veštica, kao i ekspresionističkim, razlomljenim, gotovo poetskim vizijama u prozi, Žabot ispituje zaostavštinu paganskog u savremenom svetu. Kao rascepe u nama znanoj slici sveta i kao rascepe u samom čoveku, onda kada se nađe u sudaru sa graničnim prostorom u kome se kalendari ukrštaju a sama priroda oblikuje postojanje. Ima nečeg kafkijanskog u romanu "Vučje noći". Žabot preispituje (ne)sposobnost pojedinca da savlada zamke koje postavlja zarobljeni i zaustavljeni kolektiv, navela je kritičarka Tamara Krstić u pogovoru za srpsko izdanje tog romana.

Dušan Kužel (1940-1985) jedna je od ključnih figura slovačke književnosti druge polovine 20. veka. U slovačkoj književnosti pojavio se 60-ih godina - u zlatnoj deceniji ne samo novije slovačke književnosti, već i kulture u celini. Posle tri knjige pripovedaka, objavljene u drugoj polovini 60-ih, Kuželova proza naišla je na prijem kod čitalaca i kritike, ali i probudila pažnju socijalističke cenzure. Otuda njegova proza nije objavljivana u knjigama tokom 70-ih i 80-ih - sve do pada Berlinskog zida. Posle toga, Kuželova dela su doživela više izdanja i čitavu novu recepciju. Iako je pisan još 70-ih, roman “Lampa” je objavljen prvi put u celini tek 1989. godine, a preveden je na više jezika.

Lampa” je složeno stilizovana alegorija o moralnom i socijalnom iskustvu autorove generacije, sadrži brojne elemente intertekstualnog karaktera i u čitalačkoj recepciji funkcioniše ne samo kao svedočanstvo o čoveku i vremenu, već i kao slika raznorodnih književnih uticaja s kraja 60-ih i početka 70-ih godina 20. veka. U “Lampi” se ogledaju protivrečnosti vremena popuštanja ideoloških stega u 60-im godinama, što je izraženo metaforama “praško proleće” i “socijalizam sa ljudskim licem”, i godinama tzv. normalizacije koje su nastupile nakon “bratske pomoći” u vidu tenkova posle avgusta 1968. Očito žanrovsko obeležje “Lampe” jeste crta pustolovnog i čak detektivskog romana. Glavni junak Jan odlazi od kuće i porodice najpre u šumu, da bi posle niza zapleta, svoj put završio razapet na kipu plehanog Hrista pored puta, smatra Mihal Harpanj, prevodilac romana i pisac pogovora za srpsko izdanje te knjige.

Edicija “100 slovenskih romana” je najveći međunarodni kulturni, književni i promotivni projekat slovenske literature, pa tako i najveći projekat u koji je trenutno uključena srpska književnost. Države članice projekta su uz pomoć strukovnih i partnerskih institucija izabrale po deset romana objavljenih posle pada Berlinskog zida. Jedini kriterijum izbora bio je umetnički kvalitet. Knjige iz edicije “100 slovenskih romana” počele su prethodnih meseci da izlaze i na engleskom i portugalskom jeziku, a do kraja godine jedan izbor biće objavljen i na španskom jeziku.

Arhipelag je najaktivniji nacionalni izdavač edicije “100 slovenskih romana”.

Glavni urednik međunarodnog projekta te edicije je Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga.

(SEEcult.org)

Zoran Popovic, Autoportret, akvarel, 3. oktobar 1984.
Video
08.04.2024 | 10:10

VOĐENJE: IRWIN – NSK State – It's a Beautiful Country

IRWIN: NSK State – It's a Beautiful Country, Umetnički pav