• Search form

04.11.2018 | 09:26

Kritika na delu: 57. Oktobarski salon 5/5

Kritika na delu: 57. Oktobarski salon 5/5

57. Oktobarski salon "Čudo kakofonije", Beograd, 15. septembar - 28. oktobar 2018.

5/5 Kritičarka na delu: Vida Knežević, istoričarka umetnosti

Serijal Kritika na delu o 57. Oktobarskom salonu  nastavljamo osvrtom istoričarke umetnosti Vide Knežević koja smatra da je jedina teza koja se eventualno može izvući iz koncepta izložbe “Čudo kakofonije” to da je zapadnoevropski narativ postao globalan i da nema alternative tržišnom modelu funkcionisanja savremene umetnosti.

Prema njenim rečima, kustosi Gunar Kvaran i Danijel Kvaran žele da kažu da izvan zapadnoevropskog poimanja sveta umetnosti ne postoji više ništa, da je to globalni narativ koji je pojeo sve druge narative i - na tragu onog koncepta Fukujaminog poimanja istorije, zapravo govori da nema alternative.

“Alternative svakako ima - to govore mnoge umetničke prakse, i lokalne, i internacionalne, ali one nisu prisutne na ovom Salonu. I ako jesu, njih je pojeo koncept te kakofonije, ali u nekom negativnom smislu, kao neki negativni odraz u ogledalu. Zapravo, on nam ne govori ništa – neutrališe potencijalnost nekog antagonističkog umetničkog pogleda na svet ili na promišljanje koje bar pokušava koncept da nudi”, navela je Vida Knežević.

Kustoski koncept, prema njenom mišljenju, nudi određenu tautološku zakonitost ili konstataciju da je globalni svet pun kakofonije, da je savremeni svet umetnosti čudo kakofonije, pa je samim tim i lokalna umetnička scena kakofona - u smislu raznolikosti, heterogenosti, različitih umetničkih postupaka, pristupa itd.

“Ali, da li nam je bio potreban neki inostrani kustoski kolektiv da nam to kaže? Mislim da bi neko sa lokalne scene, ko je mnogo upućeniji u zbivanja, ali i u potrebe lokalne scene i publike, mogao mnogo bolje da odgovori na pitanja koja ovogodišnji koncept Oktobarskog salona bar nominalno postavlja”, izjavila je Vida Knežević.

Vida Knežević ukazuje i da do tržišnog obrta u umetnosti nije došlo preko noći, već su takve pojave, da se htelo, mogli biti uočene već godinama unazad.

“Neki lokalni akteri su govorili o tome u mnogo navrata, ali zapravo mislim da u ovom slučaju treba da budemo kao scena ili kao pojedinačni akteri samokritični i da se zapitamo u kojoj meri smo prećutali sve te procese koje smo primećivali, u kojoj meri smo bili pasivni i letargični iz ovog ili onog razloga, ali smo zapravo videli da oni dolaze. Tih momenata naglog i nasilnog uključivanja kreativnih industrija, povezivanja umetničkog sektora sa biznis sektorom, privatnih inicijativa u umetnosti, jeste bilo i ranije, ali je eskaliralo ove godine, narocito povodom javnog razgovora u okviru OS, na kojem se na najbrutalniji mogući način govorilo o neophodnosti biznis modela u umetnosti - šta god to značilo, kao i o neophodnosti tržišnih modela poslovanja - šta god to značilo. Mislim da se tu zapravo radi o određenim mistifikacijama koje govore o nejednakim pozicijama na sceni, o onima koji su uključeni i onima koji su isključeni, ne samo u lokalnom kontekstu, nego i u globalnom – kolonijalni odnos centra i periferije”, navela je Vida Knežević.

Na primeru Oktobarskog salona, kako je dodala, može se videti da je kontinuitet neoliberalnih kulturnih politika još iz perioda demokratske vlade do danas zapravo nastavljen.

“Radi se o kulturnoj politici koja je neoliberalnog karaktera, koja je usmerena na tržišne politike, na privatne inicijative, na razvoj biznis sektora i na najveći akcenat koji sama premijerka (Ana Brnabić) ističe, a to je stavljanje ovog Salona i ovakvog izložbenog formata u kontekst kreativnih industrija, što je potpuno besmisleno i paradoksalno i nema nikakvog utemeljenog obrazloženja da se na takav način poima jedna izložba savremene umetnosti”, rekla je Vida Knežević.

Stoga se, kako je dodala, postavlja pitanje “zbog čega se u okviru ovog izložbenog formata daje toliki prostor privatnim inicijativama, privatnim kolekcijama, nekim privatnim akterima na sceni, s obzirom na činjenicu da je ovo javna institucija, finansirana javnim budžetom i da nema nikakvog razloga da se toliki budžet na ovaj ili onaj način relocira na neke privatne inicijative zamagljenim putevima tako da javnost zapravo nije upućena na to šta se dešava iza kulisa”.

Da je 57. OS orijentisan ka tržišnim modelima funkcionisanja, kako je dodala, može se videti i na samom načinu reprezentacije izložbe “Čudo kakofonije”.

“Umetnički radovi se ovde predstavljaju kao neki isprazni objekti, kao neka roba koja, ako do sada nema cenu na tržistu, ona će je imati u neko dogledno vreme. I naravno, radi se o umetničkom tržištu koje gradi vrednosti umetničkih radova na nekim spekulativnim odnosima koji samo doprinose razvoju finansijskog kapitala kojeg smo svesni i na primeru nedavnog slučaja Banksija, a zapravo se radi o tome da je onemogućena bilo kakva komunikacija umetničkih radova i publike. Kakve mi imamo informacije o pojedinačnim umetničkim radovima? Da li postoje osnovne didaskalije koje su postale svakodnevna pojava na različitim umetničkim izložbama, koje omogućavaju lakšu komunikativnost umetničkih radova, gde publika ima mogućnost da misli umetnički rad tako da kritički sagledava određene i društvene i političke konstelacije koje određeni rad može i ne mora da ima? Treba pružiti mogućnost publici za takvo iščitavanje. Mi sada imamo samo osnovne informacije i pripadnost ili nepripadnost određenoj privatnoj kolekciji”, dodala je Vida Knežević.

Povodom transformacije Oktobarskog salona u bijenalnu izložbu 2014. godine, ona je podsetila da je tada bilo i predloga da to bude jedne godine manifestacija lokalnog karaktera, a druge godine internacionalnog, a sve zapravo uz obrazloženje o tzv. merama štednje – da Grad Beograd, kao osnivač, nema dovoljan budžet da finansira OS u tako velikom formatu svake godine, a s druge strane da bi se poboljšao kvalitet izložbe…

“To je sve upitno i mi možemo zapravo i na osnovu analize ovog Salona da pokušamo da sagledamo gde se zapravo učinio pomak, a gde su nedostaci u razvoju OS”, zaključila je Vida Knezević, ukazujući da je i u vreme transformacije Oktobarskog salona bilo otpora na lokalnoj sceni.

“Akteri na sceni su i tada sagledavali i ukazivali na različite probleme koji će doći samom transformacijom. Međutim, većina njih je artikulisana na način i  bojazan da će manifestacija da se transformiše u izložbu lokalnog formata, nacionalističkog, tradicionalnog okvira - zbog promene u gradskoj politici i generalno – zbog prelaza sa tzv demokratskih politika na politike čiji je nosilac najveća politička partija danas – Srpska napredna stranka”.

*U prvoj epizodi serijala KND o 57. Oktobarskom salonu kritičar na delu bio je prof. dr Ješa Denegri, u drugoj istoričarka umetnosti Nela Tonković, u trećoj prof. dr Nikola Šuica, istoričar umetnosti, a u četvrtoj teoretičarka umetnosti Nina Mihaljinac, docentkinja na FDU.

_ _ _

Projekat KRITIKA NA DELU, koji realizuje NFC "Filmart“, u saradnji sa portalom SEEcult.org, podrazumeva produkciju kratkih video emisija na temu odabranih značajnih izložbi koje se u Srbiji realizuju u 2016/2018. godini. Cilj je revitalizovanje likovne kritike u oblasti savremenih vizuelnih umetnosti i ukazivanje na značajnu edukativnu ulogu kritičke reči namenjene široj publici.

Produkcija: NFC Filmart, Požega, 2018.
Partner: SEEcult.org, Beograd

Urednica: Slađana Petrović Varagić
Reditelj: Dejan Petrović
Snimatelj/montažer: Sreten Vuković
Grafički dizajner: Uroš Pavlović

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i