• Search form

22.01.2018 | 18:45

Davoska deklaracija o kulturi

Davoska deklaracija o kulturi

Ministri kulture zemalja potpisnica Evropske konvencije o kulturi (Pariz, 1954) i zemalja posmatrača u Savetu Evrope usvojili su 22. januara Davosku deklaraciju kojom se ističe važnost kulture u svim društvenim aktivnostima i afirmiše novi koncept Baukultur, koji podrazumeva centralnu ulogu kulture u širem društvenom smislu, odnosno visok kvalitet arhitekture, životne sredine, zaštite kulturnog nasleđa i razvoj savremenog stvaralaštva u cilju unapređenja kvaliteta života.

Švajcarska je neformalnom ministarskom konferencijom, organizovanom uoči Svetskog ekonomskog foruma u Davosu, želela da istakne značaj pojma Baukultur za evropsko društvo, a time je ujedno označen i početak Evropske godine kulturne baštine, kojom je proglašena 2018.

Davoskom deklaracijom ističe se značaj interakcije čoveka i prostora koji ga okružuje kao opšteg dobra i zajedničke odgovornosti za njegovo održanje.

Pojam Baukultur naglašava centralnu ulogu kulture u graditeljskom okruženju i ističe da kultura pokreće ekonomsku, društvenu i ekološku održivost. Baukultur podrazumeva uravnotežen razvoj centra i periferije, ruralnih i urbanih zona, ističući da takva politika u centru mora imati kulturu na svim nivoima upravljanja.

Koncept Baukultur ukazuje da kvalitet izgrađenog okruženja direktno utiče na identitet i kulturnu raznolikost s jedne strane, a sa druge na koheziju i sigurnost.

Baukultur podrazumeva kreiranje visoko-kvalitetnog životnog okruženja, održavanje izgrađenog okruzenja i jačanje društvene kohezije. Baukultur obuhvata svaku ljudsku aktivnost koja menja izgrađeno okruženje, uključujući svako izgrađeno i dizajnirano dobro koje je deo prirodnog okruženja.

Davoska deklaracija zasniva se na tri ključna aspekta koja definišu pojam Baukultur, koji je preuzet iz nemačkog jezika i nema ekvivalent na engleskom. Najpre - postojeća graditeljska infrastruktura, uključujući dobra kulturnog nasleđa i savremeno stvaralaštvo, moraju se tretirati kao jedan entitet. Postojeća graditeljska infrastruktura, kako je navedeno, predstavlja važnu referencu za budući dizajn graditeljskog okruženja. Sve aktivnosti koje imaju uticaj na izgrađeno okruženje – od zanata do planiranja i realizacije infrastrukturnih projekata velikog obima koji utiču na izgkled okruženja, predstavljaju izraze koncepta Baukulture. Baukultur se pritom ne odnosi samo na izgrađeno okruženje, već i na proces koji dovodi do njegovog stvaranja.

U okviru internacionalnog političkog koncepta, kako je navedeno, oblasti zaštite kulturnog nasleđa, urbanog razvoja i arhitekture referišu se jedna na drugu, ali zadržavaju i svoju nezavisnost, a ponekad su i u kompetitivnom odnosu. Kulturna vrednost izgrađenog okruženja generalno, uzimajući kulturno nasleđe i savremeno stvaralaštvo kao jedan entitet, teško da je ikada bila definisana kao politički cilj. Davoska deklaracija je, kako su istakli organizatori, pokušaj da se prevaziđe taj jaz konceptom Baukultur koji podrazumeva i brigu i zaštitu kulturnog nasleđa i dalje preoblikovanje graditeljskim i razvojnim sredstvima u opštem interesu.

Učesnicima konferencije obratio se i osnivač i izvršni predsednik Svetskog ekonomskog foruma u Davosu Klaus Švab, koji je istakao važnost kulture u svim društvenim aktivnostima i vraćanje humanog aspekta u proces globalizacije i liberalizacije poslovanja.

Među učesnicima konferencije bili su i ministri zemalja u regionu, koji su takođe istakli važnost kulture, a imali su i niz bilateralnih susreta sa kolegama i predstavnicima međunarodnih institucija.

Ministar kulture i informisanja Srbije Vladan Vukosavljević poručio je da kultura mora da bude utkana u sve segmente razvoja i života društva i da je njen značaj ključan za napredak civilizacije.

“Pred našim očima savremeni svet se koleba, ustaljeni okviri međunarodnog prava, poštovanje institucija i želje za mirom podrhtavaju. Stari oblici se ruše, a novi još nisu nastali”, naveo je Vukosavljević, primetivši i, kako je saopštilo Ministarstvo kulture, da smo svedoci namerne devastacije kulturnog nasleđa u ratom zahvaćenim zonama, koja je pokretana verskom ili političkom isključivošću, a najčešće jednim i drugim.

Smatrajući da je zadatak boljeg dela čovečanstva da prepozna temeljnu vrednost kulture, interkulturalnog dijaloga kao jedinog osnova za istinsko razumevanje među narodnima, verama, tradicijama i političkim formama, Vukosavljević je rekao da stoga “države ne smeju štedeti sredstva, u skladu sa svojim maksimalnim mogućnostima, da svoju kulturu razvijaju, unapređuju, obogaćuju i ostavljaju otvorenom za kvalitetne uticaje sa svih strana, i takvu je uklapaju u složeni i harmonični mozaik univerzalne ljudske kulture”.

Shvatanje kulture kao najvažnijeg oblika ljudskog postojanja, kako je naveo Vukosavljević, mora se posmatrati u istorijskoj perspektivi koja nameće zaključak da društva preživljavaju političke, društvene, ekonomske, pa čak i ideološke preokrete samo ako poseduju snažno kulturno jezgro koje, uprkos povremenim kontrapunktima sa drugim jezgrima, nužno mora da teži globalnoj kulturnoj harmoniji.

“To je jedini uslov opstanka sveta koji smo nasledili, koji poznajemo i koji moramo predati budućim generacijama. Verujem da takva ili slična poruka mora biti poslata i sa ovog skupa”, naveo je Vukosavljević, koji se na marginama konferencije sastao sa predsednikom Švajcarske Alenom Berseom, kome je čestitao na novoj funkciji i dogovorio razmenu eksperata u oblasti kinematografije, digitalizacije i drugih aspekata zaštite kulturnog nasleđa. Barse je, kako je navedeno u saopštenju, zahvalio na podršci usvajanju Davoske deklaracije i izrazio zahvalnost na intenziviranju saradnje u oblasti kulture dve zemlje.

Konferenciji je prethodio i sastanak Vukosavljevića sa zamenicom ministra kulture Italije Ilarijom Borleti Buitoni i sa ministrom kulture Crne Gore Aleksandrom Bogdanovićem.

Vukosavljević i Buitonijeva razgovarali su o otvaranju kulturnog centra Srbije u Trstu, koji je predviđen Nacrtom strategije kulturnog razvoja. Vukosavljević je za tu ideju dobio obećanje da će je Ministarstvo kulture Italije snažno podržati. Vukosavljević je zatražio podršku Italije i za očuvanje, obnovu i zaštitu srpskog kulturnog nasleđa na Kosovu, naročito spomenika na listi Uneska. Bilo je reči i o napretku dogovora u vezi sa otvaranjem lektorata u Rimu, planovima o učešću Srbije u statusu počasnog gosta na konferenciji o arheoturizmu u Pestumu, kao i potpisivanju novog sporazuma o saradnji u oblasti kulture.

Ilarija Buitoni je izrazila veliku zainteresovanost za saradnju i naglasila da je Srbija zemlja u fokusu Italije.

Crnogorski ministar kulture pozvao je srpskog kolegu na konferenciju posvećenu Aušvicu, a kako je navedeno, dogovorili su se i da u najskorije vreme razmene posete i potpišu sporazum o saradnji u kulturi. Takođe, dogovorena je i saradnja na polju digitalizacije i razmene iskustava u ovoj oblasti.

Aleksandar Bogdanović je, kako je saopštilo Ministarstvo kulture Crne Gore, istakao u govoru na konferenciji značaj kulturne baštine kao osnove za razvoj međukulturnog sklada, promociju kulturne raznolikosti i dijalog lokalnih zajednica, ali i kao resursa koji doprinosi ekonomskom razvoju. Istakao je da Crnu Goru karakteriše bogatstvo kulturnih slojeva, zbog čega savremene politike u oblasti očuvanja kulturne baštine upućuju na koncept njenog održivog korišćenja.

Bogdanović je, kako je saopštilo Ministarstvo kulture Crne Gore, istakao u govoru na konferenciji značaj kulturne baštine kao osnove za razvoj međukulturnog sklada, promociju kulturne raznolikosti i dijalog lokalnih zajednica, ali i kao resursa koji doprinosi ekonomskom razvoju. Istakao je da Crnu Goru karakteriše bogatstvo kulturnih slojeva, zbog čega savremene politike u oblasti očuvanja kulturne baštine upućuju na koncept njenog održivog korišćenja.

Bogdanović je takođe na marginama konferencije imao niz bilateralnih susreta sa ministrima i predstavnicima međunarodnih institucija.

Savremene politike Crne Gore u oblasti zaštite i očuvanja kulturne baštine, kako je rekao Bogdanović, uvek upućuju na koncept njenog održivog korišćenja, uz valorizaciju koja je bazirana na kulturno-umetničkom stvaralaštvu, a u skladu sa potrebama mesta u kojem se nalazi. U tom kontekstu, Evropsku godinu kulturne baštine treba posmatrati i kroz potrebu naglašavanja zaštite i očuvanja kulturnih dobara, te kroz podsticanje primene savremenih konzervatorskih principa koji omogućavaju adekvatnu zaštitu, ali i održivost, te promovišu takav sveobuhvatan, interdiscipliniran pristup očuvanju baštine u savremenom kontekstu, rekao je Bogdanović, koji je najavio i niz aktivnosti Crne Gore tokom Evropske godine kulturnog nasleđa. Između ostalog, kako je rekao, planirana je realizacija 116 projekata koje sufinansira Ministarstvo kulture, a predviđeni su godišnjim Programom zaštite i očuvanja kulturnih dobara. U Crnoj Gori će se, u saradnji sa Uneskom, održati ministarstka konferencija posvećena obnavljanju bivšeg jugoslovenskog paviljona u okviru Državnog muzeja Aušvic-Birkenau.

Makedonski ministar kulture Robert Alađozovski rekao je da koncept Baukultur dolazi u pravo vreme, kada se Makedonija suočava sa ozbiljnim izazovima u pogledu nesrazmernog rasta i razvoja usled migracije i ekonomske krize, nedostatka brige i odgovornosti za životnu sredinu i njene vrednosti, kao i smanjivanja kvaliteta gradnje, gubitka regionalnih tradicija.

“Snažno verujem da treba da prihvatimo koncept visokokvalitenog Baukultur kao odgovoran i samosvestan čin brige za vrednosti životne sredine i zajednice na nekoliko nivoa koji zahtevaju zajedničke napore”, rekao je Alađozovski, saopštilo je makedonsko Ministarstvo kulture. Dodao je da je Makedonija u procesu usvajanja Nacionalne strategije kulturnog razvoja 2018-2022, te da je ponosan što se Davoska deklaracija već otelotvoruje u tom dokumentu.

*Davoska deklaracija (pdf)

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i