Basari ponovo NIN-ova nagrada
Dobitnik NIN-ove nagrade za 2020. godinu je Svetislav Basara, nagrađen za roman “Kontraendorfin", u izdanju Lagune, čime je postao dvostruki laureat tog priznanja, koje mu je dodeljeno većinom glasova.
Za Basarin roman glasali su članovi žirija Marjan Čakarević, Ivan Milenković i Branko Kukić, dok je za roman "Što na podu spavaš" Darka Cvijetića (Književna radionica Rašić) glasala Marija Nenezić, a za roman "Pod oba sunca" Ognjena Spahića (Kontrast) glasao je Teofil Pančić (predsednik žirija), objavljeno je 25. januara na konferenciji za novinare, održanoj onlajn.
Basarin "Kontraendorfin", sačinjen je od "nemogućih“ scena, "nedopustivih“ zaključaka, paradoksalnih trvrdnji, cele lestvice nadrealizovanih hiperbola, kojima se pretresaju i protresaju temelji ne samo našeg društva i kulture, istorije i politike nego čitavog savremenog sveta. Uvodeći simbol kontraendorfina, kao ključnog biološkog obeležja južnoslovenskih naroda, Basara taj svet postavlja na jezički ringišpil, koji u vrtoglavoj jurnjavi sve i svakoga izvodi iz zone komfora i postavlja pred svevideće ogledalo, naveo je žiri u obrazloženju.
Basara je postao dvostruki dobitnik NIN-ove nagrade, koju je osvojio i 2006. godine za roman "Uspon i pad Parkinsonove bolesti".
Povodom novog osvajanja NIN-ove nagrade, rekao je da joj se "manjim delom nadao, a većim ne", te podsetio da se već decenijama nalazi u užem izboru, pa veruje da je teže dobiti to priznanje drugi, nego prvi put.
Svetislav Basara, Ras foto - Đorđe Kojadinović
Basara je rekao i da bi od njegove književnosti trebalo odvojiti pisanje kolumni - odnedavno inače u Kuriru, nakon dugogodišnje saradnje sa Danasom. U "Kontraendorfinu", kako je naveo, nema bilo kakvog političkog aspekta, već je to umetnička slika društva koje trpi posledice onoga čime se na politički način bavi u kolumnama i esejima.
Roman "Kontranedorfin" nazvao je terminom iz fiktivne endokrinologije, koji ima suprotno značenje od endorfina - hormona sreće. To je, kako je rekao Basara, hormon nesreće kojim objašnjava da uzroci posrtanja i nesporazuma sa istorijom na ovim prostorima, pa i šire, "nisu posledica istorijskih okolnosti, nego hormonalnog poremećaja". Stoga "nam ne treba humanitarna, već medicinska pomoć".
NIN-ov žiri: Ras foto - Mitar Mitrović
U najužem izboru za NIN-ovu nagradu za 2020. godinu bili su i romani “Sloboda govora" Vladana Matijevića (Laguna), nagrađenog 2003. godine za roman "Pisac izdaleka", te "Ljudi bez grobova" Enesa Halilovića (Laguna), "Prekrasne ruševine" Sava Stijepovića i "Ništa nije ničije" Bojana Savića Ostojića (Kontrast izdavaštvo).
U širem izboru za NIN-ovu nagradu za 2020. godinu bilo je čak 38 romana, a žiri se suočio sa rekordnih 212 prijavljenih iz još jedne hiperprodukcijske godine.
Prošle godine NIN-ova nagrada za najbolji roman 2019. godine dodeljena je Saši Iliću za "Pas i kontrabas", u izdanju Orfelina, a žiri je odlučio većinom glasova. Samo glas manje imao je roman "Po šumama i gorama" Milenka Bodirogića, takođe u izdanju Orfelina.
NIN-ova nagrada prvi put je dodeljena 1954. godine, a do raspada Jugoslavije dodeljivana je piscima sa celog prostora bivše države.
Prvi dobitnik bio je Dobrica Ćosić za “Korene”, a nagrađen je i 1961. godine za Deobe. Dvostruki dobitnici su, uz Basaru, i Živojin Pavlović (Zid smrti, 1985; Lapot, 1992) i Dragan Velikić (Ruski prozor, 2007; Islednik, 2015), a jedini trostruki laureat je Oskar Davičo (Beton i svici, 1956; Gladi, 1963. i Tajne, 1964).
Dobitnici NIN-ove nagrade 1954-2020.
Pokrovitelji NIN-ove nagrade za 2020. su: Sberbank, jedna domaća, kao i dve strane kompanije, koje žele da ostanu anonimne.
Žiri NIN-ove nagrade prvi put je proglasio dobitnika u virtuelnom okruženju, s obzirom na epidemiološku situaciju zbog pandemije korona virusa, pa će i svečano uručenje biti u odloženom terminu.
(SEEcult.org)
