• Search form

07.12.2010 | 15:27

Dizajn i nezavisna kultura

Dizajn i nezavisna kultura

Publikacija “Dizajn i nezavisna kultura”, koju su nedavno objavili Savez udruga Klubtura i Kurziv - Platforma za pitanja kulture, medija i društva, u saradnji sa izdavačkom kućom UPI2M Books, posvećena je dizajnu u Hrvatskoj u poslednjih 20 godina, kada dizajnerska disciplina doživljava ekspanziju kao društveni fenomen, a u Hrvatskoj prolazi kroz fazu strukovne konsolidacije.

Publikacija je i povod za tribinu na istu temu koja će biti održana 8. decembra u knjižari Ljevak u Zagrebu, a uređuje je i vodi Astrid Pavlović

Kao deo projekta “In Focus of Kulturpunkt.hr. Let’s Talk Art, Design & Media - Critics or Analytics”, koji je zamišljen i kao arhiv ideja i praksi nezavisne kulture od 1990. do 2010. godine, publikaciju su uredili Maroje Mrduljaš i Dea Vidović.

Budući da se dizajn pokazao kao važan partner nezavisnoj kulturi bilo je važno ispitati njihovu vezu koju Mrduljaš tumači “kroz nastojanje da se oba polja međusobno podupiru i uzajamno potvrđuju upravo kroz zajednički poziv za društvenim napretkom”.

Publikaciju otvara tekst “Nezavisna kultura u Hrvatskoj (1990-2010)” Dee Vidović u kojem, bez namere da napravi sveobuhvatan uvid u razvojne aspekte nezavisne kulture, pokušava da naznači tok njenog razvoja, te ponudi na dalju nadopunu svoja, ponegde i vrlo subjektivna, panoramska i problemska razmatranja i analize značenja i uloge dizajna.

Mrduljaš u tekstu “Dizajn i nezavisna kultura” analizira inovativne i istraživačke koncepcije i estetike u dizajnu vizuelnih komunikacija u području alternativnih, progresivnih i nezavisnih društvenih, posebno kulturnih praksi. Uz ocrtavanje pojedinih istorijskih referenci, Mrduljaš razmatra period od sredine 80-ih do danas, prateći razne tendencije i mene na dizajnerskoj sceni koje su specifične za Hrvatsku, ali su i refleksija internacionalnih tendencija.

Reč je o periodu kada dizajnerska disciplina doživljava ekspanziju kao društveni fenomen, ali i u Hrvatskoj prolazi kroz fazu strukovne konsolidacije.

U hronološko-problemskoj analizi, Mrduljaš raspoznaje veze nezavisne kulture i grafičkog dizana, a unutar specifičnih okolnosti “trajnog stanja nestabilnosti društvenog konteksta” u Hrvatskoj. Taj često sinergijski suodnos se razvija kroz dva osnovna pravca: prvi se odnosi na izgradnju i kultivisanje savremenog vizuelnog jezika kojim medijski komuniciraju različiti protagonisti i prakse u okviru polja nezavisne kulture, a drugi na proširenje polja dizajna unutar kojeg se osmišljavaju celoviti projekti i akcije čime dizajn zauzima aktivniju i samostalniju društvenu ulogu.

Na taj način ocrtan je samo jedan deo tendencija koje su doprinele razvoju dizajnerske discipline, ali uz konstataciju da se većina istraživačkih iskoraka u dizajnu u Hrvatskoj razvijala upravo kroz rad, na različite načine, vezan za dinamično i fluidno heterogeno polje koje se danas uobičava označavati kao nezavisna kultura. Heterogenost estetika i pristupa tih praksi, prema navodima urednika, govori o vitalnosti hrvatske dizajnerske zajednice koja u razvoju nezavisnih i progresivnih društvenih i kulturnih inicijativa učestvuje kao važan akter.

U nastojanju da se prostor otvori i samim praktičarima dizajna, publikacija donosi niz razgovora sa predstavnicima te scene, nastojeći da zahvati nekoliko generacija, od 1980. do danas. Među njima su Željko Serdarević, Dejan Kršić, Dejan Dragosavac Ruta, Močvara dizajn tim - Slobodan Alavanja, Igor Hofbauer i Darko Kujundžić, Damir Gamulin Gamba, Dora Bilić i Tina Müller, Dora Budor i Maja Čule, te Rafaela Dražić.

Razgovore su vodili, osim Mrduljaša i Dee Vidović, i Martina Budimir i Ana Šilović.

Publikaciju su dizajnirali Dario Dević i Hrvoje Živčić, a izvršna urednica je Antonija Letinić.

Projekat “In Focus of Kulturpunkt.hr. Let’s Talk Art, Design & Media - Critics or Analytics”, koji je podržala holandska ambasada u Hrvatskoj, zasnovan je na činjenici da kulturni i umetnički projekti, organizacije, autori i umetnici, čiji se rad smatra inovativnim, istraživačkim, progresivnim i emancipatorskim, nisu dobili zadovoljavajuću medijsku recepciju niti kritičku refleksiju. Projekt nastoji da stvori arhivu raznih umetničkih, kulturnih i aktivističkih praksi nezavisne kulture, pridajući važnost njihovim gledištima i afirmirmišući njihovo još nedovoljno preispitano iskustvo.

Ključna namera je stvaranje korpusa znanja, iskustva i informacija koji će biti trajno dostupni na portalu Kulturpunkt.hr, a moći će da posluže za dalja razmatranja, analiziranja i istraživanja kulture, kulturnih praksi, političkih intervencija kroz umetničke prakse i slično.

Publikaciju “Dizajn i nezavisna kultura” moguće je naručiti OVDE

(SEEcult.org)

Zoran Popovic, Eros, detalj crteza Fragmenti, Cikago, 1985.
Video
02.12.2024 | 22:06

VOĐENJE: Ana Knežević - Geometrija praznine

Nema umetnosti bez eksperimenta, stav je umetnice Ane Knežević, koji je dokazala na delu izložbom "Geometrija praznine" u Salonu Muzeja savremene umetnosti u Beogradu, čiji je katalog nedavno objavljen, a jedan od predstavljenih r