• Search form

24.12.2017 | 14:35

Oproštaj od Rexa u Jevrejskoj

Oproštaj od Rexa u Jevrejskoj

Kulturni centar Rex oprašta se od prostora u Jevrejskoj 16, u kojem je delovao gotovo četvrt veka, retrospektivnim programom “Javno pakovanje” od 24. do 30. decembra, koji je organizovan u vidu dnevnog neformalnog prelistavanja, preslušavanja, pregledanja arhiva i artefakata mnogobrojnih projekata i događaja, kao i u formi tematskih programa u večernjim satima – alternativnog pozorišta, koncerata, izložbi, debatnog i filmskog programa. Od prostora u Jevrejskoj 16, koji je u procesu restitucije vraćen Jevrejskoj opštini, oprostiće se akteri “uradi sam” programa, Pesničenje, Grupa “Hajde da…”, učesnici koncertnog serijala Bez buke, festivali Ring Ring i Slobodna zona

Početak celonedeljnog “Javnog pakovanja posvećen je podsećanjem na brojne “uradi sam” programe, a obuhvata i Novogodišnje pesničenje 24. decembra od 19 sati.

Uradi sam dan”, uz učešće Aleksandra Gubaša, podseća na mnogobrojne stvaraoce koji nisu imali profesionalna znanja ili ambicije u kulturnoj i umetničkoj produkciji, a realizovali su u Rexu niz programa koji su se i načelno i praktično zasnivali na konceptima demokratizacije i decentralizacije umetnosti i kulture, nastajali su spontano (kao najpoznatiji među njima – projekat Low-Fi video), inicijativom etabliranih umetnika ili umetničkih grupa (Horkestar, Pesničenje) ili u programskom okviru samog Rexa (Grafička zavera, KEF, Flux). Mnoge pozorišne, muzičke i strip radionice, kao i programi u vezi sa afirmacijom digitalnih tehnologija i različitih programerskih i umetničkih praksi imale su takođe “uradi sam” osnovu ili dimenziju.

Publika je pozvana na zajedničko pregledanje, razvrstavanje i “pakovanje” arhivskih materijala, ostvarenih, neostvarenih i neostvarivih ideja, bivših i budućih očekivanja, većih i manjih uspeha ili neuspeha, ushićenja i razočaranja...

Pesničenje

Specijalno novogodišnje izdanje Pesničenja obuhvata, uz “Recepte za sreću Milete Poštića” (Branka Veselinović i lutak Sarmiko), i nastupe pesnikinja iz zbornika o migraciji “Ovo nije dom – OND” (Jelena Anđelovska, Ljiljana Ilić, Sara Radojković), učesnike Poezina (Simonida Banjeglav, Ana Marija Grbić, Božidar Vasiljević), Dragomira Olujića Oluje, kao i singapursku (Samuel Leenh) i video poeziju (Tomas Levine), te nastupe Borisa Mladenovića, Hotela Makedonija i mnogih drugih.

U okviru “Javnog pakovanja”, 25. decembra predstaviće se alterativna pozorišna scena koja se odigravala na daskama u Rexu, a među učesnicima su najavljeni Ljubica Beljanski, Milan Manić (Cirkusfera), Dubravka Vujinović (Plavo pozorište), Anđelka Vujinović (Teatar poezije), Nela Antonović (Teatar Mimart) i Dah Teatar, nakon čega će uslediti “Ritualno pakovanje” u formi performansa, koji će izvesti članovi i saradnici Grupe “Hajde da…” koji će ritualno izneti iz Rexa kostime, scenografije i rekvizitu iz predstava u kojima je taj kulturni centar bio koproducent.

Grupa “Hajde da…” sarađuje sa Rexom već 17 godina, tokom kojih je radila sa pripadnicima različitih društvenih grupa, počev od romske dece i mladih, preko osobama sa invaliditetom, borcima ratova 1991-1999, korisnicima psihijatrijskih usluga… U koprodukciji su urađene tri predstave – “Tanatos” (o posledicama ratova 90-ih), “Afanisis ili o presvlačenju” (o političkom transvestitizumu) i “Hegel i druga lista prevara” (o politici diskvalifikacije “nestandardnih” tela). Takođe, Rex je bio i mesto održavanja Festivala društveno angažovanog teatra “Van okvira / Off Frame” koji je ove godine usled nedostatka bilo kakve finansijske podrške trajao svega dva sata - otvaranjem i istovremenim zatvaranjem 4. decembra. Osim finansijskih teškoća, iseljenjem Rexa, festival “Van okvira” ostaje za sada i bez svog prostora za realizaciju.

Fedra

U okviru “Javnog pakovanja” Rexa, 25. decembra biće izvedena i predstava “Fedra” prema motivima Žana Rasina, u režiji Ane Popović, koja je nastala kao oblik ambijentalnog pozorišta. Postavka predstave “Fedra”, u produkciji trupe Tri groša, inspirisana je upravo jedinstvenim prostorom izvedbene sale Rexa, u kojoj je pred prepunim auditorijumom izvedena do sada tri puta, pa je ovo ekskluzivno poslednje izvođenje u originalnom ambijentu koje će realizovati Mirjana Jelić (Fedra), Strahinja Blažić (Tesej), Aleksa Iić (Hipolit), Maja Nikolić (Aricija), Nora Obradović (dete). Originalnu muziku potpisuje Jug Konstantin Marković, a kostim Senka Radivojević.

Muzički program obeležiće “Javno pakovanje” 26. decembra, kada će biti održan poslednji koncertni serijal Bez buke u Jevrejskoj 16, a u opuštenoj poluakustičnoj varijanti, na sceni će se smenjivati neki od izvođača koji su obeležili protekle sezone tog Rexovog muzičkog programa: Ana Avramov, Ana Ćurčin, Ilija Ludvig i Kralj Čačka.

Od Rexa u Jevrejskoj oprostiće se 27. decembra i Međunarodni festival nove muzike Ring Ring - nastupom Jelena Popržan (viola i glas) iz Beča, kojoj će to ujedno biti prvi solistički koncert u Beogradu, kaoi velika nada lokalne alternativne scene The Cyclist Conspiracy.

“Ove večeri ćemo se pokloniti jednom kultnom mestu u gradu koji volimo i koji nas nekad toliko nervira, zatim svim ljudima koji su radeći i volontirjući u Rexu omogućili da godinama dišemo jedan drugačiji vazduh”, poručio je tim povodom Ring Ring.

Ulaz na oba koncerta je besplatan, a moguć je sa kartama koje se preuzimaju u Rexu radnim danima od 10 do 17 i na dan koncerta do 20 sati.

Debatni program, koji je takođe obeležio istoriju Rexa u Jevrejskoj, posvećen je 28. decembra performansuUnošenje slike predsednika Srbije u MSUBUroša Jovanovića, koji je priveden zbog tog rada tokom večeri svečanog otvaranja Muzeja savremene umetnosti u Beogradu.

Uz moderaciju Tanje Marković i Nebojše Milikića, u razgovoru o političnosti performansa i mogućnostima intervencije umetnosti u polje politike, najavljeni su, osim Uroša Jovanovića, pozorišnog reditelja i performera, i Branka Ćurčić iz Grupe za konceptualnu politiku i kustoskinja, teoretičarka i istoričarka umetnosti Jelena Vesić.

Unošenje slike predsednika Srbije u MSUB

Izložbe koje su obeležile istoriju Rexa, kao što su Art vrt, Komšije, Beograđani (Romi) i VlasTITO iskustvo, biće predstavljene 29. decembra, uz neformalne razgovori o kulturnom i socijalnom životu Beograda.

Art vrt bio je prvi projekat realizovan u Rexu. Izložbu je 1994. godine koncipiralo 24 umetnika koji su se okupili u tek otvorenom Cinema Rexu, reagujući na prostor u kojem izlažu. Bio je to prvi put da je toliko beogradskih umetnika različitih generacija radilo zajedno u realizaciji izložbe.

Izložba Komšije iz 1996. godine posvećena je Beogradu kakvog više nema, Beograđanima kojih više nema, stanovcnicima Dorćola… Većina njih stradala je tokom Drugog svetskog rata u masovnim streljanjima ili ugušena gasom u specijalnim kamionima. Izložba je omaž Jevrejima Sefardima koji su u tom delu grada imali svoju kompaktnu zajednicu koja je davala pečat celom kraju.

Beograđani je bio projekat o položaju Roma u Beogradu od početka XX veka, koji je realizovan 2001. godine, a sastojao se od izložbe u Rexu, akcija na otvorenom (flajeri i bilbordi) i u medijima (serija radijskih i TV džinglova).

Projekat VlasTITO iskustvo imao je za cilj problematizovanje fenomena koji bi se mogao nazvati “titoizmom”, a u relativno dugom periodu (mereno ljudskim životom), ali istovremeno i kratkom (u odnosu na istorijsko vreme), obeležio je zajedničku istoriju balkanskoh naroda koji su učestvovali u projektu kolokvijalno označavanom kao “Druga Jugoslavija”.

Govorni program Rexa

Za poslednji dan “Javnog pakovanja” Rexa, 30. decembar, najavljen je Ženski dan i program “Smeh joga” koji vodi Nataša Lukić, a potom će festival Slobodna zona prikazati film “Dan oslobođenja” o istorijskom koncertu grupe Laibach u Severnoj Koreji, čime će se simbolično oprostiti od prostora u kojem je nastao pre 13 godina. Dokumentarni mjuzikl “Dan oslobođenja” prikazan je premijerno na otvaranju 13. Slobodne zone 1. novembra u Sava centru, a ulaz na projekciju u Rexu je besplatan.

Kulturni centar Rex i Fond B92, u okviru kojeg pravno funkcioniše, ostali su bez prostora u Jevrejskoj 16 usled procesa restitucije u okviru kojeg je ta zgrada na Dorćolu pripala Jevrejskoj opštini. Rex je u zgradi u Jevrejskoj 16 bio od 1994. godine, gde je osmislio i realizovao nekoliko stotina projekata angažovanog filma, multimedijalnih izložbi, nove muzike, debatnog programa, alternativnog pozorišta, vizuelnih umetnosti i savremenog plesa. Zgrada u Jevrejskoj 16 sagrađena je početkom 30-ih godina XX veka prema projektu arhitekte Samuela Sumbula za potrebe jevrejskih društava Oneg Sabat i Gemilut Hasadim. Zgrada je posle Drugog svetskog rata i dalje bila u vlasništvu Jevrejske opštine, u kojoj je bio Dom starica i staraca mojsijevaca sve do 1953. godine, kada ju je Jevrejska opština prodala Narodnom odboru opštine Stari grad u Beogradu. Od tada je korišćena u najrazličitije svrhe, a u periodu posle 50-ih godina XX veka u njoj je neko vreme radio i bioskop “Braća Baruh”.

Radio B92 je od 1994. godine iznajmljivao od Opštine Stari grad taj prostor, a nakon renoviranja, pretvorio ga je u alternativni Kulturni centar Reks.

Prema rešenju Agencije za restituciju 2016. godine, Jevrejskoj opštini u Beogradu vraćen je prostor u Jevrejskoj 16 kao kompenzacija za neke od prostora koji su nacionalizovani posle Drugog svetskog rata, a koje država nije mogla da joj vrati. Fond B92 i Reks nastavili su da prostor iznajmljuju od Jevrejske opštine, ali je nedavno zakupodavac otkazao ugovor, pa su u potrazi za novim prostorom.

Projekte tima Kulturnog centra Rex ove godine pomaže Fondacija za otvoreno društvo, kroz podršku Govornom programu, Fondacija Hajnrih Bel podržava aktivnosti inicijative Ko gradi grad, a Ministarstvo kulture i informisanja Srbije projekte Pogled unazad i Staro sajmište – Rute.

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i