• Search form

28.12.2018 | 19:12

Monografija za 70 godina JDP-a

Monografija za 70 godina JDP-a

Monografija “70 godina Jugoslovenskog dramskog pozorišta”, objavljena na kraju godine u kojoj je obeležavan jubilej, svedoči o najmarkantnijim događajima, predstavama i stvaraocima koji su odigrali ključnu ulogu u formiranju do danas prepoznatljivog stava JDP-a prema teatarskoj umetnosti.

Knjigu su priredili Maja Medić i Aleksandar Milosavljević, bogatu dokumentaciju i teatrografiju obradila je dr Jelena Kovačević, a urednik izdanja je Gorčin Stojanović, umetnički direktor JDP-a.

Studija publikovana u monografiji ne prati detaljno povest JDP-a, nego se fokusira na najmarkantnije događaje iz istorije, a pre svega na stvaraoce koji su odigrali ključnu ulogu u formiranju do danas prepoznatljivog stava JDP-a prema teatarskoj umetnosti – od rešenosti Bojana Stupice da otvori prostor za ozbiljna teatarska istraživanja i profesionalizaciju procesa rada na predstavama, preko Milana Dedinca koji je tom pozorištu zauvek darovao duh modernizma, do pečata koji je fizionomiji JDP-a dao Jovan Ćirilov.

U knjizi je publikovan i dosadašnji repertoar JDP-a, popisani su najznačajniji datumi iz njegove istorije, a krase je i fotografije koje svedoče o najblistavijim predstavama.

Gorčin Stojanović podsetio je 28. decembra u razgovoru s novinarima da je JDP u početku imalo obično na pet godina neku publikaciju, sve do čuvene monografije koju je povodom jubileja – 25 godina od osnivanja napravio Slobodan Selenić. “Posle je dugo nije bilo. Jovan Ćirilov nam je stalno govorio kako su jubileji samo 25, 50, 75 i 100 godina, a ne svaka okrugla godišnjica koje mi kolokvijalno zovemo jubilejima. Dakle, čekala se 50. godišnjica (1998). Velike pripreme uradila je dramaturg Daša Kovačević, ali je pozorište izgorelo i ceo materijal je propao. Potom je za 60. godišnjicu izašla foto monografija JDP”, rekao je Stojanović.

Kako je dodao, “zadatak” za novu monografiju bio je da objedini narativ o pozorištu, podatke i vizuelni aspekt teatra. Prvo je pozvan Aleksandar Milosavljević koji je napravio koncept, a potom Maja Medić koja je to dovršila. “Jako sam uzbuđen. I sam danas prvi put vidim knjigu, ne računajući ono tokom preloma. Vrlo mi se dopada”, kazao je Stojanović.

Vivijen Li i Lorens Olivije u JDP-u, fotografija iz monografije

Aleksandar Milosavljević je izjavio da mu je nakon razgovora sa Stojanovićem i direktorkom JDP-a Tamarom Vučković bilo jasno da “treba naći neku srednju liniju”.

“Priča o JDP-u ima bezbroj, praktično onoliko koliko je ljudi prošlo njegovim scenama i koliko je kritičara, hroničara, teatrologa pratilo njegov rad”, rekao je Milosavljević, napominjući da bi knjiga koja bi sve to objedinila bila ogromna i vrlo nezgodna za korišćenje.

“Ideja je bila da to bude jedan pogled, koji jeste nužno subjektivan, a da se zasniva na prethodnim knjigama i drugim svedočanstvima. U pisanju ove studije ili eseja postavio sam sebi zadatak da uočim neke bitne punktove u povesti JDP-a”, rekao je on, dodavši da ti punktovi nisu samo predstave nego i razni događaji, a pre svega ličnosti koje su formirale repertoarski profil i, što je još značajnije, glavnu liniju JDP-a.

“Malo je ili nimalo kod nas pozorišta, kao što je slučaj sa JDP-om, gde vidite jednu liniju koja od početka do današnjih dana funkcioniše. To ne znači da ovo pozorište, poput drugih, nema i dobre i izvanredne i loše predstave, ali linija postoji. Istina, bilo je i odluka koje su se ticale prilično korenitih izmena u repertoarskom stavu JDP-a, one su zavisile od upravnika i umetničkih direktora, ali srećom to nije trajalo predugo da ne bi ostala uočljiva ona glavna linija, a to je odnos pozorišta prema teatarskoj umetnosti”, naglasio je Milosavljević.

Reč je o predstavama koje se zasnivaju na visokim umetničkim kriterijumima koji podrazumevaju neprestano vraćanje na istraživački proces u pozorištu i to na liniji onoga što je Bojan Stupica na početku zacrtao kao plan, a to je profesionalizacija postupka i izvođenja predstave, rekao je Milosavljević.

Ocenjujući da težnja da se radi po modelu čuvenog ruskog teatra MHAT nije bila politička, već utemeljena na umetničkim razlozima, Milosavljević je rekao da je “suštinski ovo pozorište nastalo da bi po modelu Stanislavskog i Nemirovič Dančenka i docnije Mejerholjda bio otvoren prostor u kojem će se ljudi umetnički slobodno baviti teatrom”.

“Ni jedno naše pozorište nije u svojoj istoriji imalo kontinuitet od 70 godina tokom kojih je taj prostor permanentno bio otvoren”, istakao je Milosavljević.

Bojan Stupica, fotografija iz monografije

Poredeći pristupe Stupice, Dedinca i Ćirilova, Milosavljević je primetio da “možemo meriti na apotekarskoj vagi koliki je čiji doprinos, ali da je to besmisleno”.

“Kad gledate 70 godina osećate taj duh, na tome insistiram, osećate da su te ideje prisutne i da se međusobno prožimaju. To rezultira činjenicom da je JDP jedno od najznačajnijih ne samo naših nego i evropskih pozorišta. To je ono što je prepoznala Evropska pozorišna unija kada je primila JDP i to je ono što obogaćuje naš pozorišni život bez obzira na sve pojavne krize kroz koje ceo naš teatarski život neprestano prolazi i sa kojima se neprestano bori”, zaključio je Milosavljević, koji smatra da je njegov tekst ravnopravan sa ostalim činiocima monografije – vizuelnim i dokumentarnim. Prezadovoljan je stoga knjigom jer predstavlja jedinstvo svih tih elemenata.

Maja Medić je izjavila da joj je čast što je deo knjige o jubileju JDP-a koje joj je i omiljeno pozorište.

“Želela sam da i tekst i hronologiju ispratim fotografijama na najbolji način. U dogovoru sa Gorčinom Stojanovićem ideja je bila da, što se tiče repertoara, kroz fotografije odabranih predstava prikažemo ansamble koji su decenijama činili ovo pozorište. Tu je i foto dokumentacija iz života pozorišta, kao što je poseta Lorensa Olivijea i Vivijen Li ili Sartra ili kako je izgledala prva scena ‘Stupice’. Zatim plakati i programi predstava koji pokazuju ne samo rad pozorišta nego su i mini istorija dizajna”, navela je Maja Medić.

“Čini mi se da ova knjiga prevazilazi samo istoriju JDP-a. Kroz nju je sagledan deo kulture ovog grada”, rekla je Maja Medić.

Direktorka JDP-a Tamara Vučković Manojlović osvrnula se u razgovoru sa novinarima i na proteklu godinu koja je, kako je rekla, bila uspešna, ali ju je, pored jubileja, obeležio prerani, iznenadni odlazak Nebojše Glogovca.

“Taj potres je bio ogroman i još uvek traje. I trajaće”, izjavila je ona, podsetivši da je ove godine preminuo i dugogodišnji član JDP-a Predrag Ejdus.

Kralj Betajnove, fotografija iz monografije (Nenad Petrović)

Sumirajući rezultate, direktorka je navela da je izvedeno pet premijera, među kojima su i dve predstave - “Kralj Betajnove” i “Ujka Vanja”, koje su bile prve na repertoaru JDP-a 1948. godine, kada je to pozorišteotvoreno.

Istakla je i da su predstave JDP-a učestvovale na brojnim regionalnim i domaćim festivalima i izvođene na internacionalnim gostovanjima.

JDP je ove godine primio troje mladih glumaca - Milicu Gojković, Miodraga Dragićevića i Joakima Tasića, što je veoma značajno u situaciji kada ansambl, koji je nekada brojao i 60 ljudi, sada ima samo 28 članova.

Tamara Vučković Manojlović istakla je i uspešnu saradnju sa Evropskom unijom pozorišta, čiji je JDP član od 2006. godine. “Imamo nekoliko dogovora za različite projekte, jedan od njih je sa Talija teatrom koji će se realizovati u 2019. i 2020. godini”, rekla je ona, ističući da je Gorčin Stojanović postao član Borda Evropske unije pozorišta.

JDP je u 2018. zabeležio više od 100.000 gledalaca, a interesantno je da je samo za predstavu “Vrat od stakla” u novembru bilo bilo 9.000 rezervacija za decembar.

Administrativne pripreme za izgradnju Teatra Bojan Stupica su završene, slede izrada glavnog projekta i zatim izbor građevinske firme.

“Taj proces je jako dugo trajao, ali pripreme su bile izuzetno obimne i kompleksne. To smo zajedno sa osnivačem - Gradom Beogradom uspeli da dovedemo do ove faze. Gradnja bi mogla da krene krajem 2019, a za radove je, po oceni arhitekata, potrebno oko godinu dana”, rekla je Tamara Vučković.

*Naslovna fotografija: Hamlet, Nebojša Glogovac, autor: Sven Jonke

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i