• Search form

17.11.2016 | 16:04

KND: 56. Oktobarski salon 1/3

KND: 56. Oktobarski salon 1/3

56. Oktobarski salon “Ljubavni zanos”, Muzej grada/KCB, Beograd, 23. septembar - 6. novembar 2016.

1/3 – Kritičar na delu: Branislav Dimitrijević, istoričar umetnosti

Istoričar umetnosti Branislav Dimitrijević smatra da protekli 56. Oktobarski salon nije odgovorio na pitanje o razlozima za promenu statusa te međunarodne izložbe u bijenalnu, a sam koncept izložbe “Ljubavni zanos” britanskog kustosa Dejvida Eliota više doživljava kao selekciju radova, nego kao koherentan projekat. U prvom od tri priloga serijala “Kritika na delu” o 56. Oktobarskom salonu, Dimitrijević navodi i da izložbu “Ljubavni zanos” karakteriše velika disproporcija u kvalitetu radova, te da je nejasno na koji način su uklopljeni kako u prostor, tako i u koncept, i lokalni kontekst.

Dimitrijević kao jedan od osnovnih problema Oktobarskog salona vidi to što nikada nije razrađen koncept specifičnosti te međunarodne izložbe, koja je 2014. godine, odlukom Skupštine grada Beograda, postala bijenalna. Osim pitanja u vezi sa tom promenom, Dimitrijević smatra da su ostala otvorena i mnoga drugih pitanja koja se tiču promene kulturne politike i koncepcije na nivou Grada Beograda, koja je osnivač Oktobarskog salona.

“Imali smo vrlo bizarnu situaciju u kojoj je pre dve godine, kada je doneta odluka da OS bude bijenalna izložba, delovalo da će to postati potpuno drugačija koncepcija – svojevrsni desno provincijalni kulturni koncept koji je tada inaugurisao potpuno novu situaciju. Zanimljivo je da do toga nije došlo, pre svega zbog nedostatka kapaciteta samih tih ljudi da zapravo to urade”, naveo je Dimitrijević, dodajući da se ispostavlja da je dobijena izložba koja liči na druga izdanja Oktobarskog salona od kada je dobio međunarodni karakter, pa je čak u pitanju i jedno od bleđih izdanja, koje “odgovara koncepciji značajnog inostranog kustosa, iskusnog, koji dolazi u jednu malu sredinu i tu onda nama nešto pokazuje”.

“Ne vidim zašto je ovo bijenalna izložba ako je jasno da po svim karakteristikama nije nastala na dupliranom budžetu, kako se to najavljivalo, i kako sam shvatio, jedino je dupliran honorar kustosa. Taj glavni razlog zbog čega je to pretvoreno u bijenalnu izložbu, koji bih čak mogao i da razumem do izvesne mere, ne vidi se na ovoj izložbi”, naveo je Dimitrijević, koji je bio ko-kustos 53. Oktobarskog salona 2012. godine sa Mikom Hanulom iz Finske.

Dimitrijević konstatuje i da je ostalo otvoreno pitanje po čemu je OS specifičan u odnosu na druge slične izložbe u Evropi, odnosno po čemu bi mogao da postane prepoznatljiv na mapi bijenalnih evropskih izložbi.

“To se nije dogodilo, već se nastavlja vrsta rituala u okviru kojeg i Eliot postaje kustos, koji donosi nešto što ne vidim da je neki poseban koncept izložbe”, naveo je Dimitrijević, dodajući da izložbu 56. OS više doživljava kao “selekciju radova nego kao izložbu koja ima neku koherentnost”.

“I na osnovu tog izbora dolazimo do jedne vrste disproporcije koju stalno imamo na Oktobarskom salonu ili gotovo uvek, i to između velikih imena koja se igrom slučaja zateknu – zato što ih kustos poznaje na primer, poput Dženi Holcer ili Vilijama Kentridža, koji prelaze format ovakve izložbe, i nekih radova koji su možda stigli na konkurs, i možda mogu da deluju zanimljivo, ali ne da budu zajedno izloženi u ovakvom kontekstu”, naveo je Dimitrijević, naglasivši da je protiv mešanja kustoskog principa i konkursa.

“Te dve stvari ne mogu da se mešaju. Mora da bude ili jedno ili drugo”, naglasio je Dimitrijević, napominjući da izložbu 56. OS ipak ne smatra tako lošom kao što je bila izložba 55. OS 2014. godine, kada je kustos bio Nikolaus Šafhauzen, koja je “zaista bila slaba i bilo je mnogo razloga zbog kojih se moralo postaviti pitanje šta je budućnost takvih izložbi, odnosno takvih kustoskih tezgi”.

Što se tiče samog koncepta izložbe “Ljubavni zanos”, Dimitrijević kaže da “zvuči malo reakcionarno”.

“Nemam ništa protiv ljubavne strasti ako je ona u nekom romantičarskom, modernom smislu iskazana – ona vrsta ljubavne starsti koja zaista povezuje ljubav i politiku, intimno i političko. Ova vrsta ljubavi o kojoj se ovde govori, bar na osnovu kataloga i teksta u njemu, treba da nas pozove izgleda na neku vrstu 18-vekovne galantne ljubavi, neke predmoderne ljubavi, nekog snoviđenja, što je vrlo interesantno i govori simptomatično o ovom vremenu koje se ubrzanim korakom vraća u pravo u taj neki 18. vek, pa onda ćemo ići još dalje”, naveo je Dimitrijević.

Smatrajući da postoji velika disproporcija u kvalitetu radova na 56. OS, te da je nejasno na koji način su uzglobljeni i u prostor, i u koncept, i u lokalni kontekst, Dimitrijević je naveo da je stoga izložbu Eliota doživeo pre svega kao izložbu zbirke radova savremene umetnosti koji treba da daju utisak o tome šta je savremena umetnička produkcija. I u tom pogledu, međutim, ima problema, jer ima i radova od pre 10, 15 ili 20 godina, pa posmatrači nisu u stanju da razluče u prvi mah šta su radovi koji su ranije izvedeni, a koji su deo savremenog pogleda.

Kao najinteresantiji rad na 56. OS, Dimitrijević je naveo rad gruzijske umetnice Ketute Aleksi-Meskišvili koji je na prvi pogled “vizuelno neatraktivan, musav”, ali “jako intelginento govori o mogućnostima transformacije slike iz jednog medija u drugi, iz tehničke reprodukcije u nekakvu manuelnu intervenciju, a da cilj nije vrsta estetizacije, već izraz ozbiljnog promišljanja šta zapravo karakter slike danas jeste u društvu u kojem se može postići svaka moguća slika koju čovek zaželi - u nekom tehnološkom smislu”.

U smislu proučavanja mišljenja slike, Dimitrijević je izdvojio i radove Radenka Milaka, primećujući da na 56. OS postoji čitav trend umetnika koji se na sličan način bave manuelnom reprezentacijom tehničke slike, filmske slike, ali se, kako je istakao, vidi da je Milak, koji je prvi počeo da se time bavi, i dalje najozbiljniji u tom načinu – istovremeno pokazuje stepen virtuoznosti koja pritom nije u prvom planu, već u promišljanju samog karaktersa slike.

Dimitrijević je izdvojio i rad Sare Lideman sa zlatnim, telesnim printovima, te nekoliko video radova, pre svega Bojana Fajfrića, te Ane Hušman.

Posebno je izdvojio i rad “Fragilno prisustvoVladana Jeremića i Rene Radle, kao neku novu vrstu soc-realizma, vrlo zanimljivu. Ujedno, ocenio je i da je taj rad u nekoj čudnoj disproporciji u odnosu na ostale radove na 56. OS, pa mu njegovo prisustvo “više liči na obezbeđenje ove izložbe” od eventualnih napada.


Projekat KRITIKA NA DELU, koji realizuje NFC "Filmart“, u saradnji sa portalom SEEcult.org, podrazumeva produkciju kratkih video emisija na temu odabranih značajnih izložbi koje se u Srbiji realizuju u 2016. godini. Cilj je revitalizovanje likovne kritike u oblasti savremenih vizuelnih umetnosti i ukazivanje na značajnu edukativnu ulogu kritičke reči namenjene široj publici.

Svaku izložbu koja je u fokusu pratiće po tri priloga iz ugla različitih likovnih kritičara/kustosa/istoričara umetnosti, koji će biti emitovani na portalu SEEcult.org i njegovom YouTube kanalu, kao i na Fb strani projekta Kritika na delu

_ _ _

Produkcija: NFC Filmart, Požega, 2016.
Partner: SEEcult.org, Beograd

Urednica: Slađana Petrović Varagić
Reditelj: Dejan Petrović
Snimatelj/montažer: Sreten Vuković
Grafički dizajner: Uroš Pavlović

Podrška: Ministarstvo kulture i informisanja Srbije

(SEEcult.org)

  • 21.04.2023 | 10:00

    Muzej Slavonije Osijek, Trg Svetog Trojstva 6, Osijek

    MUO U SLAVONIJI - SLAVONIJA U MUO - izložba iz četrnaest zbirki Muzeja za umjetnost i obrt Zagreb (20.4.2023.-20.4.2024.)

    autor koncepta izložbe: Miroslav Gašparović ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt

    kustosice izložbe: dr. sc. Marina Bagarić i Adriana Belay

    autori/ce izložbenih dionica i tekstova o zbirkama: dr. sc. Antonia Došen, Miroslav Gašparović, Dunja Nekić, dr. sc. Iva Prosoli, Koraljka Vlajo, Antonija Dejanović, Jasmina Fučkan, dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Andrea Klobučar, dr. sc. Arijana Koprčina, dr. sc. Marina Bagarić, Sandra Kandučar i dr. sc. Vanja Brdar Mustapić

    https://www.muo.hr

    28.10.2023 | 10:00

    Moderna galerija, Cankarjeva 15, Ljubljana

    VEDNO NA VOLJO - Feministične pozicije v vizualni umetnosti iz Slovenije - razstava (27.10.2023.-14.4.2024.)

    Lina Akif

    Zemira Alajbegović

    Milijana Babić

    Mirjana Batinić

    Urban Belina

    Saša Bezjak

    Vanja Bućan

    Vesna Bukovec

    Jasmina Cibic

    Lea Culetto

    Ana Čigon

    Eclipse

    Elena Fajt

    Andreja Gomišček

    Olja Grubić

    Marina Gržinić

    Dejan Habicht

    Đejmi Hadrović

    Ida Hiršenfelder

    Hiša na hribu

    Maja Hodošček

    Tjaša Kancler

    Jasna Klančišar

    Andrea Knezović

    Tatiana Kocmur

    Neven Korda

    Mankica Kranjec

    Anka Krašna

    Rok Kravanja

    Meta Krese

    Tanja Lažetić

    Agate Lielpētere

    Aprilija Lužar

    Dušan Mandič

    Lela B. Njatin

    Daniel Petković

    Jovita Pristovšek

    Tadej Pogačar & P.A.R.A.S.I.T.E. muzej sodobne umetnosti

    Urška Preis

    Marija Mojca Pungerčar

    Maruša Sagadin

    Duba Sambolec

    Simona Semenič

    Mojca Senegačnik

    Zvonka T Simčič

    Nataša Skušek

    Maja Smrekar

    Alenka Spacal

    Saša Spačal

    Zora Stančič

    Aina Šmid

    Ajda Tomazin

    Jasmina Založnik

    Lana Zdravković (KITCH)

    Nada Žgank

    kustosinja: Martina Vovk

    kustos asistent: Kristjan Sedej

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3820/vedno-na-voljo

    10.11.2023 | 15:00

    Dom Jevrema Grujića, Svetogorska 17, Beograd

    NEBESKI MILIĆ - izložba povodom prvih 30 godina stvaralaštva Milića od Mačve i 90 godina od rođenja umetnika (9.11.2023.-30.4.2024.)

    http://www.domjevremagrujica.com

    02.12.2023 | 09:00

    Pomurski muzej Murska Sobota, Trubarjev drevored 4, Murska Sobota

    FRANC KOŠAR - razstava (1.12.2023.-14.4.2024.)

    https://www.pomurski-muzej.si

    03.12.2023 | 10:00

    Muzej Jugoslavije, Mihaila Mike Jankovića 6, Beograd

    JEŽEVA KUĆICA - IZMIŠLJANJE BOLJEG SVETA - tematska izložba, prema poemi Branka Ćopića (2.12.2023.-30.4.2024.)

    http://www.muzej-jugoslavije.org

    09.12.2023 | 09:00

    Muzej Vojvodine, Dunavska 35, Novi Sad

    STAKLO - interdisciplinarna izložba (8.12.2023.-1.4.2024.)

    autori: arheološkinja mr Tijana Stanković Pešterac, istoričarke umetnosti ma Aleksandra Stefanov i ma Dragana Garić, etnolozi dr Tatjana Bugarski, mr Katarina Radisavljević i Bogdan Šekarić, istoričarke Veselinka Marković i Milkica Popović, umetnica dr Mirjana Blagojev

    https://www.muzejvojvodine.org.rs

    09.12.2023 | 10:00

    Muzej sodobne umetnosti Metelkova, +MSUM, Maistrova 3, Ljubljana

    ALEKSANDRA VAJD: OD ZNOTRAJ DOL IN OD ZGORAJ - pregledna razstava (8.12.2923.-5.5.2024.)

    kustosa: Ana Mizerit, Michal Novotný

    http://www.mg-lj.si/si/razstave/3841/razstava-aleksandra-vajd-od-znotraj-dol-in-...

    15.12.2023 | 10:00

    Narodni muzej Srbije/Kabinet grafike, Trg Republike 1a, Beograd

    RADONIĆ SAM. IZBOR CRTEŽA NOVAKA RADONIĆA - izložba (14.12.2023.-13.10.2024.)

    http://www.narodnimuzej.rs

    16.12.2023 | 10:00

    Galerija Prirodnjačkog muzeja, Mali Kalamegdan 5, Beograd

    BILJKA KAO ZAČIN. U CARSTVU BOJA, MIRISA I UKUSA - izložba (15.12.2023.-30.6.2024.)

    autor: dr Uroš Buzurović

    https://nhmbeo.rs

    28.12.2023 | 12:00

    Istorijski muzej Srbije, Trg Nikole Pašića 11, Beograd

    ORAO, LAV I KRIN - HERALDIKA SREDNJOVEKOVNIH SRPSKIH ZEMALJA - gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke (27.12.2023.-30.3.2024.)

    http://imus.org.rs

Video
15.03.2024 | 17:08

Izazovi projektnog finansiranja nezavisne kulture

Predstavnici nezavisnih scena Hrvatske, Srbije, Slovenije, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore govore u video intervjuima o problemima i izazovima projektnog finansiranja, specifičnostima u tom pogledu u svojim sredinama i